Glečersko skijalište - Kitzsteinhorn

Ukupna dužina skijaških staza glečerskog skijališta Kitzsteinhorn je 55 km, od čega je 31 km lakih staza, i 24 km srednjih i teških staza.

Na samo skijalište vode dve velike gondole. Sedeća za osmoro ljudi, kao i novi Gletscherjet 1, stajaća gondola za 24 ljudi izgrađena krajem 2001. godine. Od donje stanice skijališta (1976 mn/v), gdje se nalazi jedan od dva Intersporta, rent, servis te restoran, do Alpin centra (2452 mn/v), koji je centralno mesto na samom skijalištu, vozi takođe novi Gletscherjet 2 (iz 2002. godine), kao i jedna žičara.

Alpin centar veliko je i moderno zdanje, na samom dnu glečera, te ima sve potrebne servise i uslužne djelatnosti, počevši od Intersporta, ski rentala, ski škole, informacijskih punktova, bara i velikog restorana sa samoposlugom, do nekoliko sanitarnih čvorova. Ovo je ujedno i točka od koje na samo vrh skijališta vodi još jedna gondola, ovog puta stojeća za 50 ljudi, izgrađena davne 1966. godine. Znamenita i po tome što putuje preko, kako oni kažu, najvišeg gondolskog stuba na svetu - 113,6m. Na vrhu skijališta (3020 mn/v), nalazi se restoran i panoramski balkon. Skijanje odavde uglavnom nije moguće, te je potrebno spustiti se malom uspinjačom nešto niže, na vrh samih skijaških staza koji je na visini od oko 3000m.

 Od Alpin centra moguće je krenuti i jednom od četiri žičare (dva šestoseda, jedan četvorosed i jedan dvosed) koliko ih postoji na skijalištu. Ostatak staza povezan je mnogobrojnim, izuzetno brzim sidrima, (njih čak 10). Više o ski liftovima Kitz-a i njihovim karakteristikama...

  Snega nikad ne nedostaje, a staze su prave glečerske – dosta široke i uvek relativno mekane zbog debele podloge, barem u višim predjelima skijališta. Sve staze su pretežno crveno-plavog karaktera, a crnih staza nema (ukoliko ne računamo dijelove skijališta koji se ne uređuju, te stazu s hupserima). Deklarirana ukupna duljina staza iznosi 40 km, što je realna brojka. Plan pista je veoma precizan, a putokazi po skijalištu brojni i korisni.

  Off-pisteri, dobro došli u svoj raj! Gdje god se okrenete potencijalna nova staza. Ali oprez, velika količina snijega uvijek je plodno tlo za lavine, što je na žalost u martu 2000. godine uzrokovalo pogibiji 11 učitelja skijanja.

Zanimljivosti na skijalištu ima nekoliko, počevši od terena za treniranje nordijskog skijanja na samom vrhu glečera, pa do čak tri različita snow-parka otvorena u sezoni 2006/2007. Najveći od njih nalazi se također na vrhu glečera, što garantuje odlične uslove od jeseni pa sve do leta.

Ukoliko želite uživati u prekrasnom panoramskom pogledu, savetujemo da se na samom vrhu skijališta zaputite put "panoramskog tunela".  Početak mu je u podnožju restorana na samom vrhu skijališta (putokaza na izlazu iz gondole nema, pa sledite mnogobrojne koji se upućuju pravcu sanitarnih čvorova). Tamo započinje prokopani tunel, dug 362 metra, koji će vas uz nekoliko poučnih panoa koji predstavljaju razvoj skijališta, provesti na platformu podignutu iznad litice, na samom vrhu. Odatle se za vreme sunčanih dana pruža nezaboravan pogled.

  Pričati o Kaprunu i Kitzsteinhornu, a ne spomenuti najveću nesreću na skijalištima ikad, gotovo je nemoguće. Uostalom, na skijalištu sve podsjeća na to, jer prvo što ugledate s parkinga šine voza koje vode u zapečačen ulaz u tunel. Sve je ostalo onako kako je i bilo na njegovoj posljednoj vožnji, 11.11.2000. kada se po ulasku u tunel zapalio, kojom prilikom je 155 ljudi izgubilo živote, uključujući i nekoliko onih koji su se ugušili od dima u Alpin-centru. Voz, inače prvi skijaški podzemni voz, izgrađen 1974. godine, nakon toga nije puštan u pogon. Njega su ga zamijenila dva Gletscherjeta, a nasuprot šinama i ulaznoj prostorijii izgrađen je memorijalni centar u spomen na žrtve.

Bliže Kaprunu nalazi se manje skijalište Maskogel, sa vrhom na 1675m, koje sa Kitzstteinhornom pripada Kaprun ski sistemu, koji zajedno sa Zell am See - Schmittenhole skijalištem čini ovaj jedinstven ski centar.